utorak, 17. prosinca 2019.

Zašto planinariti?

Uvod

Na vrhu Triglava (pozadini Aljažev stup)
Današnja tema trebala je biti pretilost odraslih međutim kako je 11. prosinca proglašen Međunarodnim danom planina, odlučio sam ovaj tjedan post posvetiti upravo tome. Planinama i planinarenju. Jedna od aktivnosti koju možete provoditi u svoje slobodno vrijeme je planinarenje. Planinariti možete samostalno ili sa djecom, ali naravno sve u granicama svojih i djetetovih mogućnosti. U današnjem postu ću se dotaknuti nekih osnovnih stvari vezano uz planinarenje. Ovo su moja neka iskustva i način kako sam pristupio planinarenju. Nije na odmet učlaniti se u planinarsko društvo i potražiti savjet ukoliko se odlučite za planinarenje. Ali nikako nemojte ići neplanski u planine ili slučajno podcijeniti planinu. Pogotovo ako se na izlet ide sa djetetom.  Osnovni cilj ovog posta je približiti važnost tjelesnih aktivnosti u vidu planinarenja, ne bi li očuvali i unaprijedili svoje tjelesno i mentalno zdravlje. Uz to cilj je kroz ovakve postove razvijati svijest o očuvanju i njegovanju prirode i prirodnih resursa. Osobno već preko osam godina odlazim u planine i od tamo nosim lijepa i pozitivna iskustva (većinom). Nova iskustva, upoznavanje novih ljudi koji imaju dugogodišnje iskustvo u planinarenju, upoznavanje svojih granica, upoznavanja sebe, boravak u prirodi te uživanje u prirodnim blagodatima samo su nekih od razloga zašto s nestrpljenjem isčekujem nove izazove u planinama. U planinama smo gosti, tako se trebamo i ponašati. Planine, šume, prirodu treba poštivati i čuvati za buduće generacije. Planine se ne osvajaju kako neki vole reći već planine osvajaju nas. Svojom ljepotom, prije svega. Ovaj stav dijelim sa većinom planinara koje sam upoznao. Uvijek me privlačio boravak u prirodi, emisije o prirodi, planinama, rijekama, šumama. Kao mlađi bio sam lud za dokumentarnim emisijama (Svete planine svijeta, Rijeke u Hrvatskoj, Sedam vrhova) koje je snimao Stipe Božić. Čovjek koji je definitivno jedan od najvećih autoriteta na području o kojem pišem. Stipe mi je i svojevrstan uzor zbog svega što je postigao i prošao u životu. Nevjerojatno je s kojom lakoćom čovjek priča o životu i životnim preprekama. Čovjek je oličje skromnosti i poniznosti. Barem iz moje perspektive. Svakako preporučam pogledati jedan od njegovih dokumentarnih filmova (https://stipebozic.com/hr/category/zapisi/tv-serije/) ili pročitati jednu od njegovih knjiga.

Osnove planinarenja

Planinarenje je pojam koji obuhvaća sve čovjekove aktivnosti koje su vezane uz kretanje i boravak u prirodi. Prema nomenklaturi sportova i Zakonu o sportu, planinarstvo je sport. Sport u kojem ne postoji nadmetanje, ali aktivnost koja ima sva obilježja sporta i kao takva je priznata od strane HOO-a.  Odlazak u prirodu i kretanje na čistom planinskom zraku predstavlja aktivan odmor koji bi trebali provoditi kako samostalno tako i sa djecom jer smatram da smo se udaljili od prirode, pogotovo djeca. Djeca nemaju razvijenu naviku provoditi vrijeme vani, u prirodi. Da se razumijemo, svaki odlazak u planinu treba biti planiran. Prije svakog odlaska moramo točno znati gdje idemo i koji nam je cilj. Izuzetno je bitno poduzeti sve predradnje kako bi mogućnost neke neželjene situacije sveli na minimum. Bitno je informirati se o ruti kojom se planira ići. Danas nam je sve dostupno na internetu stoga treba provjeriti rutu s kojom će se kretati. U planine se nikada ne smije ići neplanski i stihijski. Postoje planinarska društva koja brinu o planinarskim putevima. PD ih održavaju i uređuju te stoga nije na odmet nazvati i poslati mail ne bi li provjerili i dobili osnovne informacije o ruti kojom planiramo ići. Formalno, danas svatko može napraviti planinarsku iskaznicu i nazivati se planinarom međutim postoje neka nepisana pravila o tome tko je u biti planinar. Imati iskaznicu je jedno, a ponašati se kao planinar i poštivati prirodu je sasvim nešto drugo. Planine treba čuvati i štititi, ego ostaviti kod kuće. Bitno je ovladati kako teorijskim tako i praktičnim znanjima koja se trebaju primjeniti u prirodi. Svatko ima svoj neki razlog zašto planinari. Ali ukoliko se odlučite za odlazak u planine i svakako je potrebno poštivati neke osnovne stvari kojih ćemo se dotaknuti u nastavku.

Poučni plakat "Ne ostavljaj tragove"


Par savjeta kako se pripremiti za odlazak u planine (prirodu)

Prilikom planiranja izleta bitno je odrediti točan cilj i rutu kojom će se kretati. Dolazak na vrh je odredište i to je samo pola puta. Nažalost, većina nesreća se događa upravo na povratku sa vrha. Imajte to na umu. Probajte uživati putem. Gledati okružje, znamenitosti, fotografirati i slično. Prilikom odabira dnevne rute treba voditi računa o svojim tjelesnim mogućnostima. Ako se ide u skupini onda prema mogućnostima skupine. Planinarenje nije iscrpljivanje nego uživanje u prirodi i njezinim resursima. Ako se planirate zadržati i prenoćiti u planinarskom domu tada je bitno kontaktirati domaćina i rezervirati sobu. Iz osobnog iskustva bitno je stvari spremiti dan ili dva ranije i po mogućnosti sve staviti na papir ne bi li imali uvid u sve što ste ponijeli. Bitno je nositi minimalno stvari koje će vam biti dostupne cijelo vrijeme jer sve to morate nositi na leđima. Prilikom odlaska od kuće obavezno je obavijestiti obitelj o mjestu odlaska. Planinarsku opremu treba prilagoditi uvjetima i mjestu odlaska. Primjerice, za jednodnevni odlazak u prirodu dovoljna je naprtnjača sa malo rezervne odjeće, nešto vode i hrane. Višednevni izleti zahtijevaju veću količinu opreme. Od obuće bitno je imati cipele (gojzerice) koje je dobro razgaziti. Nikako nisu primjerene papuče, tenisice i slično. Po mogućnosti obući debele čarape ili čak dvoje (zbog mogućih žuljeva) i obavezno imati rezervne. Naravno uz to dolaze hlače, majica, vjetrovka, kapa (šilterica kao zaštita od sunaca ili vunena kapa ukoliko je hladnije vrijeme), hodački štapovi koji uvelike pomažu u kretanju (ali nisu neophodni). Sve naravno ovisi o vremenu. U torbi je bitno nositi dovoljnu količinu vode, nešto hrane i rezervnu odjeću. Naravno sve ovisi o duljini trase kojom se kreće. Obavezno ponijeti osobne dokumente sa sobom i mobitel. Ovo su moji osobni savjeti za odlazak u planinu, dodatne informacije možete potražiti na stranici hps.hr. Ispod teksta u nastavku ću staviti Kodeks ponašanja u planinama. Cilj mi je da kroz ovaj post skrenem pozornost na važnost kretanja i boravka u prirodi od koje smo se nažalost udaljili. Govorim iz osobnog iskustva. Jer samo se zapitajte koliko vremena provodite u prirodi? Koliko nam vremena djeca provode u prirodi? Jako, jako malo. Djeca su poseban primjer. Nažalost, neki od njih nikada nisu bili u šumi. Imao sam i sam prilike vidjeti kako se djeca ponašaju u šumi kada sam vodio djecu na izlet na Papuk. Koliko su im osjetila nerazvijena, koliko postanu tjeskobna u šumi i koliko je zapravo priroda postala njihovo neprirodno okružje. Ali doći ćemo i do toga kroz par postova. Za kraj pročitajte Kodeks planinarske etike.


 Kodeks planinarske etike 🏞️🏔️

Tempo hoda prilagodi najslabijem pješaku u društvu. Savjetuj ga i ponudi mu svoju pomoć.


Ne ostavljaj u planini samoga člana društva; u slučaju nesreće postoji moralna i kaznena odgovornost.

Pri susretu u planini planinari se međusobno pozdravljaju: mlađi pozdravljaju starije, muški ženske, oni koji se penju onoga tko silazi (time simbolički odaju priznanje za izvršeni uspon).

U susretu s mještanima budi osobito pristojan i prijazan, imajući na umu da su pravila ponašanja gorštaka stroža nego u gradu.

Gorštacima se oduži za usluge i hranu na prikladan način, vodeći osobito računa o njihovom slabijem imovinskom stanju.

Putujući planinskim stazama, u granicama svojih mogućnosti uklanjaj napadalo kamenje i granje, popravljaj putokaze i rubno kamenje na putu.

Ne viči i ne deri se u planini, ne otvaraj glasno radio, pjevanje treba biti umjereno i nenametljivo.

Ne loži vatru u šumi, ne pravi čitave lomače; ognjišta ogradi kamenjem, a prije odlaska vatru pažljivo ugasi.

Otpatke na ostavljaj razbacane, nego ih skupi na zaklonjenom mjestu, smeće ponesi sa sobom u dolinu.

U slučaju nesreće u planini odreci se svojih planova i solidarno pristupi akciji spašavanja.

Ne ističi sebe i svoje sposobnosti, pogotovo ne tako da nagovaraš druge na natjecanje u brzini uspona.

Planinarstvo nije nadmetanje, u planini jači pomaže slabijemu.

Na vrhovima gdje postoje upisne kutije, prije odlaska pažljivo spremi knjigu i žig; kloni se upisivanju neukusnih primjedbi.

Poštujte zaštitni režim u nacionalnim parkovima i prirodnim rezervatima, pridržavaj se uputa lugarskog i čuvarskog osoblja; ne čupajte i ne uništavajte biljke, ni zakonski zaštićene, a ni nezaštićene, brižljivo gasi opuške cigareta.

Prema Kućnom redu HPS-a u planinarskim je kućama zabranjeno pušenje, pogotovo u blagovaonicama i spavaonicama.

Na cisternama u kraškim krajevima zadovolji se čuturom vode za piće; ne prolijevaj vodu i ne zahtijevaj vodu za kupanje.

Planinarsko sklonište nakon upotrebe očisti, prije odlaska opskrbi ga gorivim drvetom i ostavi višak hrane budućim posjetiocima.

Pri dolasku u planinarski dom predstavi se opskrbniku, poštuj njegov autoritet; za vrijeme boravka budi umjeren u zahtjevima, a na odlasku ga pozdravi i obavijesti o smjeru svog daljnjeg puta.

U planinarskoj kući poštuj kućni red, ne zalazi u spavaonice u cipelama, ne zauzimaj više mjesta nego ti je nužno potrebno, prednost kod noćenja imaju žene, djeca i starije iscrpljene osobe.

Nakon 22 sata poštivati u planinarskoj kući potpun mir i ne remetiti počinak umornim putnicima; poštedjeti ih od izraza svoga veselog raspoloženja.

Pijancima, pušačima, prostacima, sebičnjacima i nasilnicima nije mjesto u planinarskim kućama.

Poštujte upute vodiča, nastojeći da ne ometaš ostvarenje zajedničkih ciljeva cijele skupine.

Poštuj vodičevu odluku čak i kada se s njim ne slažete.

Izvori:

Nema komentara:

Objavi komentar

Dijagnostika u sportu

Sportska dijagnostika je vrlo važan segment u procesu planiranja i programiranja. Važan segment koji nam daje uvid u trenutno stanje sporta...